Geschichte
Bayerns
> Kultura > Glazba i
kazalište
Glazba i kazalište
Samostani i crkve su bila prva mjesta na kojima se njegovala zahtjevna glazba, a to su i ostali do 1802./03. godine. Prvi značajni skladatelj u Bavarskoj bio je dvorski kapelnik Orlando di Lasso, koji je komponirao oko 2000 glazbenih djela. U 18. stoljeću je markiza Wilhelmina na dvoru u Bayreuthu okupljala nadarene glazbenike. Orkestar izbornog kneza Karla Theodora (1724-1799), doveden iz Mannheima, bio je u ono doba najbolji u Europi. Kao najznačajnije bavarske skladatelje treba navesti Christopha Willibalda Glucka (1714-1787), Maxa Regera (1873-1916), Richarda Straussa (1864-1949), te Carla Orffa (1895-1982). Danas u Bavarskoj postoji pet državnih glazbenih visokih škola. Na međunarodnom polju nastupaju münchenski filharmoničari, bamberški simfoničari i simfonijski orkestar Bavarskog radija.
Svjetski poznate Bayreutske svečane igre njeguju scensko djelo Richarda Wagnera (1813-1883).
U svim bavarskim regijama postoje pučka kazališta. U Kiefersfeldenu je 1618. godine osnovano najstarije seosko kazalište u Njemačkoj. Njegovi žitelji do danas izvode viteške igre u povijesnim kostimima. Jak utjecaj na glumačku tradiciju vrše i izvedbe tijekom crkvene godine. Od 16. stoljeća se u bavarskim gradovima razvila obraćenička drama koju su njegovali jezuiti. Najvažniji predstavnik ove književne tradicije bio je Jakob Balde (1604-1668).
Najpoznatije pasionske igre iz Oberammergaua svoje podrijetlo vuku od jednog zavjeta za epidemije kuge 1633. godine, i od onda se održavaju svakih deset godina.
Iz dvorskih kazališta tadašnjih rezidencija (München, Erlangen, Coburg, Bayreuth) nastala su javna kazališta 19. stoljeća. Danas postoje 32 stalne glumačke, operne i operetne državne i gradske pozornice.
Samostani i crkve su bila prva mjesta na kojima se njegovala zahtjevna glazba, a to su i ostali do 1802./03. godine. Prvi značajni skladatelj u Bavarskoj bio je dvorski kapelnik Orlando di Lasso, koji je komponirao oko 2000 glazbenih djela. U 18. stoljeću je markiza Wilhelmina na dvoru u Bayreuthu okupljala nadarene glazbenike. Orkestar izbornog kneza Karla Theodora (1724-1799), doveden iz Mannheima, bio je u ono doba najbolji u Europi. Kao najznačajnije bavarske skladatelje treba navesti Christopha Willibalda Glucka (1714-1787), Maxa Regera (1873-1916), Richarda Straussa (1864-1949), te Carla Orffa (1895-1982). Danas u Bavarskoj postoji pet državnih glazbenih visokih škola. Na međunarodnom polju nastupaju münchenski filharmoničari, bamberški simfoničari i simfonijski orkestar Bavarskog radija.
Svjetski poznate Bayreutske svečane igre njeguju scensko djelo Richarda Wagnera (1813-1883).
U svim bavarskim regijama postoje pučka kazališta. U Kiefersfeldenu je 1618. godine osnovano najstarije seosko kazalište u Njemačkoj. Njegovi žitelji do danas izvode viteške igre u povijesnim kostimima. Jak utjecaj na glumačku tradiciju vrše i izvedbe tijekom crkvene godine. Od 16. stoljeća se u bavarskim gradovima razvila obraćenička drama koju su njegovali jezuiti. Najvažniji predstavnik ove književne tradicije bio je Jakob Balde (1604-1668).
Najpoznatije pasionske igre iz Oberammergaua svoje podrijetlo vuku od jednog zavjeta za epidemije kuge 1633. godine, i od onda se održavaju svakih deset godina.
Iz dvorskih kazališta tadašnjih rezidencija (München, Erlangen, Coburg, Bayreuth) nastala su javna kazališta 19. stoljeća. Danas postoje 32 stalne glumačke, operne i operetne državne i gradske pozornice.
Weitere Artikel im Kapitel
"Kultura":
Svjetska kulturna baština u
Bavarskoj
Zaštita i ocuvanje
umjetnosti i kulturnog blaga
Samostani kao nositelji
obrazovanja i znanosti
Država kao nositelj
naobrazbe i znanosti
Glazba i kazalište
Pucka umjetnost
Gradska arhitektura i
gradski obrt
Rezidencije i
reprezentativna zdanja
Crkve u Bavarskoj
Blaga srednjovjekovnih
crkava i samostana